english

Otočke vile


"Strašna Peć" - Savar, Dugi Otok

Povijest

Špilja "Strašna Peć" je prva izletnička destinacija u zadarskom arhipelagu otocima i među prvim špiljama otvorenim na području Hrvatske.

Prema tradiciji nastala je kroz stari svijet priča, pa je tako među pučanima Dugog Otoka poznat mit; "Nekoć su vile odlučili presjeći Dugi Otok na dva dijela. Sijekle su marljivo cijelu noć, ali ih u tome preteče zora i osujeti njihove namjere. Tako je Dugi Otok ostao čitav, a šilja ostala današnja uspomena na taj uzaludni pokušaj."

Špilja "Strašna Peć" se prvi put spominje 1898. god. u zadarskom listu "Il Dalmata" nakon što je izvršeno prvo speleološko istraživanje špilje. Nakon toga 1904. god. Austrijski časopis "Ilustrierte Österreichische Riviera Zeitung" je popularizira i dovodi prve posjetitelje. Isti posjetitelji na Dugi Otok dolazili su starim parobrodima iz Zadra.

Osim njih o "Strašnoj Peći" pisali su vodeći njemački, hrvatski i talijanski mediji. Ta medijska popularnost rerultirala je prvim poznatim posjetiteljima Strašne Peći, između ostalih:

  • Austro-Ugrarski Car Franjo Josip 1904., koji financira njeno prvotno uređenje. Gradi željezna vrata na ulazu, dva ferala i uređuje stubište ka moru, te
  • Princ Edward s britanskom kraljevskom obitelji



Istraživanja


1914. nakon početka I. Svjetskog Rata, špilja biva zaboravljena sve do danas, te je bila posjećivana samo od strane hrvatskih znanstvenika. 1930. god. JosipPoljak obavlja prva geomorfološka istraživanja špilje. Posjećuju je povjeničari (Dr. Luka Jelić), geografi (Dragutin Hirtz), speleolozi (Mirko Malez). Upravo posljednji, Mirko Malez u svojim dojmovima napisao je:

"Bili smo blatni, izmazani, a i krvavi jer smo se prilikom provlačenja i puzanja ogrebli o kamene blokove i sige. No nije nam bilo žao. Bili smo opojeni ljepotama što smo ih u njoj vidjeli. Upoznali smo harmoniju stvaranja prirode i spoznali da je uistinu "strašna" kako joj to i ime kazuje"; Mirko Malez 1953.god.

Položaj


Špilja Strašna Peć nalazi se na Dugom Otoku, u sjeverno dalmatinskom arhipelagu. Južno od mjesta Savar prema zapadnoj obali otoka. Ulaz u špilju je na 65 m nad morem, okrenut ka jugu, između brda Šišljevica 273 m i Velog Vrha 337 m, te uvale Kamiškarta 120 m podno špilje.

Karakteristike

Stalaktiti i stalagniti se grade brzinom od samo 1 milimetra godišnje. To će značiti da je za središnji stalaktit u Velikoj Dvorani u visini od 6 m visoki bilo potrebno 6000 godina!!! Sada, nakon 6000 godina prirodne kreacije, 6 m visoki stup izgleda kao da cijeli svod počiva na njemu.

U velikoj dvorani se dižu 44 lijepa sigasta stupa, raznih debljina i visina od 2 do 8 m! Ulaz u špilju kakav danas vidimo prvotno nije postojao, već je on je nastao uslijed velikog potresa koji ga proširuje do današnje veličine.

Zasad su istražene 4 dvorane unutar špilje. Velika dvorana je 30 metara a široka 20m, dok visina varira između 2 i 8m. O samoj dužini špilje još se nagađa. Postoji priča među ljudima Dugog Otoka da je ušpilju puštena mačka. Pronađena je kako je izašla 12 km dalje u Uvali Stržna.

Sama špilja je dosta stara. Pretpostavaka je da je staraizmeđu 10000 i 15000 godina. Špilja"Strašna Peć" jednim djelom ide i umore. Dokaz tome je što su Kornati i Dugi otok u prošlosti bili jedno kopno. U međuvremenu more je naraslo i napravilo današnje otoke kakve danas poznajemo.

Također, pronađeno je oružje (koplja) iz doba neolita, a neolit je razdoblje koje je trajalo od 12000 do 6000 godine prije Krista, što govori o samoj starosti špilje. Od životinjskog svijeta u špilji obitavaju šišmiši i golubovi koji ovdje rade svoja gnijezda!

Temeratura u ljetno doba oko podne pred ulazom iznosi 37 stupnjeva Celsiusa. U Velikoj Dvorani zbog blizine ulaza temperatura je slična. Međutim, na ulazu u ponikvasti dio temperatura iznosi 18 stupnjeva Celsiusa, a na dnu ponikve samo 10 stupnjeva Celsiusa!